skol
fortebet

Buyoya wayoboye u Burundi imyaka 13 yakatiwe igifungo cya burundu anacibwa miliyari 103 FBU

Yanditswe: Tuesday 20, Oct 2020

Sponsored Ad

Urukiko rukuru rw’Uburundi rwakatiye igifungo cya burundu “Pierre Buyoya “ wabaye perezida kubera ibyaha 4 ashinjwa birimo kugira uruhare runini mu iyicwa rya Melchior Ndadaye.

Sponsored Ad

Pierre Buyoya, w’imyaka 70, ahagarariye ishyirahamwe ry’ubumwe bwa Afrika mu karere ka Sahel. Ntabwo yigeze aburana muri urwo rubanza.

Inyandiko y’urukiko BBC yaboneye ikopi, ivuga ko Pierre Buyoya n’abandi bantu 15 - benshi bahoze ari aba-ofisiye bakuru mu ngabo z’Uburundi - aribo bakatiwe igifungo cya burundu.

Abandi bantu batatu, barimo Bernard Busokoza wigeze kuba visi perezida w’Uburundi, bakatiwe igifungo cy’imyaka 20, naho undi umwe agirwa umwere.

Indishyi ya miliyari 102.9

Abo bose bakatiwe igifungo banasabwa gutanga bose hamwe indishyi y’akababaro ingana na miliyari 103 mu mafaranga y’amarundi.

Ayo mafaranga azagenda yiyongeraho gatandatu kw’ijana (6%) buri umwaka kuva umunsi bamenyeshejwe ibihano by’urukiko kugeza bayishuye ku bushake cyangwa ku nguvu.

Umwaka ushize, maître Yerim Tiam, umwunganizi wa Buyoya yabwiye BBC ko umukiriya we ubutabera bw’Uburundi butigeze bumuhamagaza kandi "batazi ibyaha aregwa".

Buri mwaka tariki 21/10 Uburundi bwibuka iyicwa rya Melchior Ndadaye wabaye umukuru w’igihugu wa mbere watowe muri demokarasi.

Mu 2018, leta y’u Burundi yashizeho impapuro mpuzamahanga zo gufata Pierre Buyoya, wayoboye u Burundi inshuro ebyiri (1987-1993, 1996-2003). Uyu mugabo aza ku mwanya wa kabiri mu bakuru b’igihugu bayoboye u Burundi imyaka myinshi (13).

Yasimbuwe ku butegetsi na Ndadaye watorewe kuyobora u Burundi muri Kamena 1993; yegukanye intsinzi y’amajwi 65% mu gihe Buyoya yagize amajwi 32%. Yaje kwicwa mu Ukwakira 1993 nyuma y’iminsi 102 atangiye kuyobora igihugu.

Buyoya ari mu bahamijwe uruhare mu rupfu rwa nyakwigendera wishwe mu myaka 27 ishize.

Mu ijoro ryo ku wa 21 Ukwakira 1993 nibwo Umutwe w’Abasirikare b’u Burundi wafashe umukuru w’igihugu, Melchior Ndadaye, wa mbere wari ugiyeho biciye mu matora ya demokarasi, uramwica.

Iyicwa rye ryakurikiwe n’ubwicanyi bwo kwihorera hagati y’Abahutu n’Abatutsi, Abarundi benshi bagera mu bihumbi 300 barishwe, abandi barahunga.

Mu 1998, hari abasirikare baciriwe imanza, ariko abatari bake babitera utwatsi.

Ubwo yaganiraga n’abanyamakuru mu 2003 hitegurwa kwibuka imyaka 10 Ndadaye yishwe, Jean Minani wari uyoboye ishyaka yavuze ko abasirikare bato ari bo bafashwe n’ubucamanza bagafungwa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Who are you?

Amategeko n'amabwiriza birkurikizwa